Omogućiti korisnicima lakšu svakodnevnu brigu o biljkama neovisno o fizičkoj prisutnosti osobe.
Sustav daje mogućnost zalijevanja te osvježavanja biljake u ovisnosti o podacima o temperaturi, vlažnosti zraka i tla koje mjeri odgovarajućim senzorima.

Svi stanari kuće ili stana koji imaju pristup internetu.

• Olakšati svakodnevnu brigu o biljkama neovisno o fizičkoj prisutnosti osobe
• Napraviti autonomni sustav koji kontrolira navodnjavanje biljaka
• Omogućiti opskrbu biljaka optimalnom količinom vode potrebne za razvoj navodnjavanjem tla
• Omogućiti optimalnu vlažnost zraka kako bi se nadoknadili gubitci zbog evaporacije biljaka
• Omogućiti potrebnu količinu svjetlosti za proizvodnju klorofila
• Stvoriti povoljne uvjete strujanja zraka u svrhu odvođenja topline proizvedene žaruljom
• Dizajniranje kućišta u kojem se nalazi biljka, spremnik s vodom i potrebno elektroničko sklopovlje
• Procjena veličine spremnika s vodom ovisno o količini vode koju pumpa daje pri jednom zalijevanju

• Arduino Mega 2560
• Arduino Ethernet shield
• Pumpa za vodu AD20P
• Senzor za mjerenje temperature i vlažnosti zraka DHT11
• Senzor za mjerenje vlažnosti tla FC-28
• 220 V AC lampa
• Ventilator
• Osvježivač zraka
• LCD prikaznik
• Arduino Desktop IDE
• Laptop ili osobno računalo

Sustav je u ovome trenutku primjenjiv samo na “biljke u teglama”.
Također, voda za navodnjavanje biljke pumpom se dovodi iz spremnika za vodu koji se nalazi u istom kućištu kao i biljka. Bilo je potrebno procijeniti odnosno izračunati potrebnu veličinu spremnika tako da, ukoliko je korisnik odsutan na određeno vrijeme, biljka svo to vrijeme ima osiguranu količinu vode.
Dodatno, broj biljaka koje se mogu navodnjavati ograničen je brojem ulaza odnosno izlaza mikrokontrolera koji upravlja radom sustava.

Moj prvi zadatak bio je spojiti ventilator u postojeći sustav koji je do tada sadržavao senzor za mjerenje vlažosti tla i pumpu za zalijevanje. Budući da je ventilator koji smo imali na raspolaganju 12V kao i pumpa, bilo je potrebno spojiti ventilator na relej, a zatim na zajednički adapter. Izlazi iz ventilatora su crvena i crna žica (napajanje i ground). Crvena žica spojena je na COM (Common Connection) pin releja, a crna žica spojena je na (-) utor od adaptera. Nadalje, na NO (Normally Opened) pin releja spojen je (+) utor iz adaptera, a na ostala dva pina releja spojeni su GND iz Arduina te upravljački digitalni pin iz Arduina pomoću kojega se pali odnosno gasi relej.

Zatim sam imala zadatak spojiti senzor za temperaturu i vlažnost zraka (DHT11) na Arduino, dodati potrebne biblioteke za isti u postojeći programski kod te dodati dio koda koji bi na vrijednosti koje dobivamo sa senzora zatim upalio ventilator i osvježivač zraka. Senzor ima 3 priključka, jedan za Vcc odnosno 5V, drugi za GND, a treći se spaja na bilo koji analogni pin Arduina. DHT11 je senzor koji mjeri relativnu vlažnost zraka odnosno računa omjer gustoće vodene pare na trenutnoj temperaturi u odnosu na gustoću vodene pare u točki zasićenja to jest kondenzaciji. Relativna vlažnost se iskazuje u postotcima, pri čemu 0% označava potpuno suh zrak, a 100% kondenzaciju pare u rosu. Temperaturu mjeri pomoću ugrađenog NTC otpornika (termistora) čiji se otpor povećavanjem temperature smjanjuje.

Kada smo na već automatizirani sustav odlučili dodati i osvjetljenje, moj zadatak je bio spojiti lampu. Da bismo lampu spojili na relej, bilo je potrebno odrezati izolaciju kabela te razdvojiti plavu i smeđu žicu. Plavu žicu nije potrebno dirati, ona ostaje spojena kako i jest, dok je smeđu bilo potrebno rezati, tako da jedan kraj spojimo na COM releja a drugi spojimo na NO.
Lampa je upravljana isključivo web stranicom te nije uključena u automatski način rada.

Rezultat rada je funkcionalan sustav za brigu o biljkama u kućanstvu spreman za korištenje. Kao tim smo dobili bolje razumijevanje korištenja Arduino razvojnog sustava te uvid u sve njegove mogućnosti i nedostatke. Također smo usavršili znanja u spajanju elektroničkih komponenti, programiranju mikrokontrolera te izradi web stranice.
Za poboljšanje samog sustava mogao bi se koristiti neki bolji od Arduina koji bi mogao podržati ljepše dizajniranu web stranicu te izrada PCB-a u svrhu rješavanja problema broja žica. Daljnjim razvojem sustava bila bi moguća njegova primjena i na veće poljoprivredne površine.