Svrha projekta je poboljšati kvalitetu života zdravih i bolesnih starijih osoba. Većina starijih ljudi je, unatoč svojoj starosti i narušenom zdravlju i dalje sposobna sama voditi brigu o sebi i nema potrebe za njihovim trajnim zbrinjavanjem u ustanove poput domova za starije i nemoćne.
Boravak u vlastitom domu, ili kao samci, ili sa svojom obitelji, ujedno potiče aktivnost starijeg čovjeka, duže ga održava neovisnim te pomaže osobama, stoga ćemo se koncentrirati na pronalazak rješenja koje bi omogućilo neintruzivno praćenje zdravlja starijih osoba te dojavljivanje događaja poput pada ili promjene nekih od vitalnih parametara pacijenta kako bi se omogućila pravovremena reakcija i pozivanje pomoći, ako je to potrebno. Takvo rješenje bi se moglo, uz određene preinake, primijeniti i na djecu koja su dovoljno samostalna da na kratko vrijeme mogu ostati sama kod kuće.
Razviti sustav za nadziranje zdravlja starijih osoba, te alarmiranje bližnje/odgovorne osobe u slučaju da je osobi koja se nadzire potrebna pomoć.
Upoznavanje s problematikom (prezentacija)
Prvi intervju s korisnicima(prezentacija)
Postojeća rješenja (prezentacija)
Drugi intervju s korisnicima(prezentacija)
Slični projekti:
1. Ambijentalni senzori
Ugrađuju se u uređaje svakodnevne uporabe. Takvi senzori nisu nužno prilagođeni za primjeni skrbi o osobi, nego se više koriste kako bi se osigurala sigurnost doma.
Primjeri: PIR ( CKGE_TMP_i Passive Infrared CKGE_TMP_i ) senzor pokreta, video senzori, senzori pritiska i senzori zvuka
2. Nosivi senzori
Najčešće se za utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih koriste narukvice koje prate njihove biomedicinske parametre.
Primjeri: Aimoto Senior, Lifesaver, Mindme, Paxie
Akcelerometar
Žiroskop
Senzor tjelesne temperature
ESP8266
Mikrofon
Konačna preciznost senzora, robusnost sustava na pogrešne dojave, veličina i ergonomičnost sustava kojeg korisnik treba nositi, potrošnja, limitriran budžet i vremenski period.
1.Tehnička ograničenja
Pražnjenje baterije- uređaj ne bi smio imati preveliku potrošnju, bilo bi dobro imati sljedeće opcije: u slučaju niske razine baterije prebaciti u način štednje (dostupne samo najvažnije opcije), alarm ako treba napuniti bateriju.
Domet- ovisan o načinu komunikacije (bluetooth, wifi).
Vodonepropusnost- sustav bi možda trebao biti vodonepropusan jer se većina padova događa pri izlasku starijih osoba iz kade, potencijalni kvarovi prilikom doticaja s tekućinom.
Ergonomija- oblik uređaja bi trebao biti prilagođen svakodnevnom korištenju.
2. Ograničenja resursa
Vrijeme- projekt treba izraditi u zadanom vremenu, poštujući zadane rokove
Novac- budžet je ograničen.
Članovi tima- u timu je petero ljudi s različitim razinama znanja.
Nakon povezivanja komponenata u sustav potrebno je cijeli sustav povezati na Internet. Povezivanje sustava na Internet omogućava mikrokontroler ESP8266 koji ima ugrađeni WiFi modul. Jednostavnim programskim odječkom unutar razvojne okoline Arduino IDE mikrokontroler ESP8266 povezuje sve komponente spojene na njega u Internet stvari (eng. Internet of Things).
Sustav za daljinsku skrb o ukućanima ima dvije korisničke strane. Zahtjev korisnika kojem sustav prati dogovorena stanja je takav da sam korisnik ni na koji način ne mora reagirati na promjenu već je sustav s te strane potpuno automatiziran. U trenutku kada neki od senzora detektira promjenu, sustav treba dojaviti drugoj strani korisnika o promjeni stanja.
Uspostava komunikacije između sustava i nadležne osobe koja vodi brigu o korisniku implementirana je koristeći besplatni web servis Pushingbox i aplikaciju Pushbullet. U trenutku kada neki od senzora detektira i dojavi promjenu, s mikrokontrolera se šalje HTTP zahtjev na web servis. Unutar zahtjeva definirana je poruka koja sadrži informaciju o tome koji je senzor detektirao promjenu. Web servis prosljeđuje poruku na aplikaciju tako da mu se preda API pristupni ključ (eng. API access key) od instalirane aplikacije. Velika prednost je neograničen broj aplikacija na koje servis može prosljeđivati poruku.
Datum | Očekivani rezultat |
---|---|
14.3.2019. | Odabir projekta i formiranje grupe |
21.3.2019. | Upoznavanje s problemima |
28.3.2019. | Prvi razgovor s korisnikom |
4.4.2019. | Istraživanje i razumijevanje postojećih rješenja |
11.4.2019. | Drugi razgovor s korisnikom |
18.4.2019. | Izrada projektnog zadatka |
2.5.2019. | Idejno rješenje |
16.5.2019. | Izvedbeno rješenje |
Izrada praktičnog dijela, povezivanje komponenti u sustav | |
30.5.2019. | Prezentacija sustava korisnicima |
Dovršavanje sustava | |
13.6.2019. | Konačna predaja dokumentacije i prezentacija projekta |