Korisnički alati

Site alati


hr:instructional_design:cognitive_apprenticeship

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:instructional_design:cognitive_apprenticeship [2014/01/31 17:20]
amaricic [Što je teorija kognitivnog pripravništva?]
hr:instructional_design:cognitive_apprenticeship [2014/01/31 18:04] (trenutno)
Redak 20: Redak 20:
  
 ^  1. Sadržaj (Vrsta znanja) ​ |||| ^  1. Sadržaj (Vrsta znanja) ​ ||||
-|  **Poznavanje područja** (deklarativno znanje poput pojmova, činjenica, postupaka) ​ |  **Heurističke strategije** (opće tehnike za izvršavanje zadatka) ​ |  **Strategije ​upravljanja** (upute za usmjeravanje nečijeg ​procesa rješavanja) ​ |  **Strategije učenja** (znanje o tome kako steći nova znanja) ​ |+|  **Poznavanje područja** (deklarativno znanje poput pojmova, činjenica, postupaka) ​ |  **Heurističke strategije** (opće tehnike za izvršavanje zadatka) ​ |  **Strategije ​kontrole** (opći koraci usmjeravanja ​procesa rješavanja) ​ |  **Strategije učenja** (znanje o tome kako steći nova znanja) ​ |
  
 ^  2. Metoda (Način učenja) ​ |||| ^  2. Metoda (Način učenja) ​ ||||
-| **Modeliranje** - učenici modeliraju proces donošenja odluka promatrajući stručna obrazloženja. Općenito, modeliranje može biti ponašajni (učenje motoričkih vještina putem imitiranja) ili kognitivni proces ​(modeliranje procesa donošenja odluka promatranjem ​stručnih obrazloženja), no teorija kognitivnog pripravništva uglavnom je orijentirana na kognitivno modeliranje. | **Podučavanje** - ponekad znači isto sto i mentorstvo, a ponekad se razlikuje(([[http://​www.aect.org/​edtech/​ed1/​31.pdf|Dennen,​ V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding,​ modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))(([[http://​books.google.com/​books?​id=PRFdEkBMF4sC|Parsloe,​ E., & Wray, M. Coaching and mentoring: Practical methods to improve learning. London: Kogan Page, 2000.]])). Takvi procesi ​uobičajeno uključuju stručno savjetovanje,​ naputke, verbalne opise, dijagrame, ispitivanja,​ asistenciju,​ podršku, vježbu i objašnjenja za  učenike koji pokušavaju izvesti zadatak. | **Podizanje ​skela**((Originally this term comes from Vygotsky'​s [[learning_theories:​social development theory]])) - prema nekima, ​skeliranje je vrsta podučavanja. Kada je učenicima potrebno, učitelj pruža podršku koju postupno uklanja kako učenici napreduju. Postoje dvije vrste skeliranjazapovjedna ​(pristup usmjeren na učitelja u kojem učitelj prenosi ​enje sa strategijom usavršavanja ​učenika) ili podržavajuć(pristup usmjeren na učenika ​kojim se nudi strategija koja odgovara ​trenutnim interesima i mogućnostima ​učenika). | **Artikulacija** (učitelj potiče učenike na verbaliziranje znanja i mišljenja),​ **Refleksija** (učitelj ohrabruje učenike da svoj pristup rješavanju problema usporede sa drugima) i **Istraživanja** (učitelj potiče učenike da postavljaju i rješavaju svoje vlastite probleme). |+| **Modeliranje** - učenici modeliraju proces donošenja odluka promatrajući ​zaključke ​stručnjaka. Općenito, modeliranje može biti ponašajno (učenje motoričkih vještina putem imitiranja) ili kognitivno ​(modeliranje procesa donošenja odluka promatranjem ​zaključaka stučnjaka), no teorija kognitivnog pripravništva uglavnom je orijentirana na kognitivno modeliranje. | **Treniranje** - ponekad znači isto što i mentorstvo, a ponekad se razlikuje(([[http://​www.aect.org/​edtech/​ed1/​31.pdf|Dennen,​ V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding,​ modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))(([[http://​books.google.com/​books?​id=PRFdEkBMF4sC|Parsloe,​ E., & Wray, M. Coaching and mentoring: Practical methods to improve learning. London: Kogan Page, 2000.]])). Takvi procesi ​obično uključuju stručno savjetovanje,​ naputke, verbalne opise, dijagrame, ispitivanja,​ asistenciju,​ podršku, vježbu i objašnjenja za  učenike koji pokušavaju izvesti zadatak. | **Podupiranje/​Građevinska ​skela**((Originally this term comes from Vygotsky'​s [[learning_theories:​social development theory]])) - prema nekima, ​podupiranjeje samo vrsta treniranja. Kada je učenicima potrebno, učitelj pruža podršku koju postupno uklanja kako učenici napreduju. Postoje dvije vrste podupiranjadirektivno ​(pristup usmjeren na učitelja u kojem stručnjak osigurava ​enicima stratege uspješnih učenika) ili podržavajuć(pristup usmjeren na učenika ​gdje učitelj ​nudi strategije koje odgovaraju ​trenutnim interesima i potrebama ​učenika). | **Artikulacija** (učitelj potiče učenike na verbaliziranje ​svog znanja i mišljenja),​ **Refleksija** (učitelj ohrabruje učenike da svoj pristup rješavanju problema usporede sa drugima) i **Istraživanje** (učitelj potiče učenike da postavljaju i rješavaju svoje vlastite probleme). |
  
-^  3. Sekvencioniranje (Postupci ​za određivanje nastavne aktivnosti) ​ ||| +^  3. Sekvencioniranje (Ključevi ​za određivanje nastavne aktivnosti) ​ ||| 
-|  **Povećanje složenosti** (postupno povećavanje težine zadataka) ​ |  **Povećanje raznolikosti** (vježbanje u različitim situacijama ​sa svrhom povećanja ​područja primjene) ​ |  **Globalno lokalne vještine** (usmjeravanje na zadatak kao cjelinu ​prije izvođenja dijelova ​zadatka)  |+|  **Povećanje složenosti** (postupno povećavanje težine ​smislenog ​zadataka) ​ |  **Povećanje raznolikosti** (vježbanje u različitim situacijama ​da bi se naglasilo široko ​područje primjene) ​ |  **Globalno lokalne vještine** (usmjeravanje na konceptualizaciju ​zadatak kao cjeline ​prije izvođenja ​njegovih ​dijelova) ​ |
  
 ^  4. Sociologija (Značajke socijalnog okružja učenja) ​ |||| ^  4. Sociologija (Značajke socijalnog okružja učenja) ​ ||||
-|  **[[learning_theories:​Situacijsko učenje]]** (učenici uče u kontekstu rada na realnim zadacima) ​ |  **[[learning_theories:​communities_of_practice|Zajednice vježbi]]** (komunikacija o  različitim načinima ostvarivanja ​značajnih ​zadataka) ​ |  **Intrinzična motivacija** (učenici postavljaju osobne ciljeve ​za traženje ​vještina i rješenja) ​ |  **Suradnja** - učenici rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve ​ |+|  **[[learning_theories:​situated learning|Situacijsko učenje]]** (učenici uče u kontekstu rada na realnim zadacima) ​ |  **[[learning_theories:​communities_of_practice|Zajednica prakse]]** (komunikacija o  različitim načinima ostvarivanja ​smislenih ​zadataka) ​ |  **Intrinzična motivacija** (učenici postavljaju osobne ciljeve ​kako bi došli so vještina i rješenja) ​ |  **Suradnja** - učenici rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve ​ |
  
 ===== Koje je praktično značenje teorije kognitivnog pripravništva?​ ===== ===== Koje je praktično značenje teorije kognitivnog pripravništva?​ =====
  
-Ne postoji formula za provedbu navedene metode poučavanja/​učenja (modeliranje, ​skeliranje, treniranje, artikulacija, ​razmišljanje ​i istraživanje):​+Ne postoji formula za provedbu navedene metode poučavanja/​učenja (modeliranje, ​podupiranje, treniranje, artikulacija, ​refleksija ​i istraživanje):​
  
   * "//na učitelju je da odredi načine učinkovite primjene teorije kognitivnog pripravništva u vlastitom području podučavanja . //"​(([[http://​northwestern.academia.edu/​AllanCollins/​Papers/​229120/​Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins,​ Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. Cognitive Apprenticeship:​ Making Thinking Visible. American Educator 15, no. 3: 6-11, 1991.]]))   * "//na učitelju je da odredi načine učinkovite primjene teorije kognitivnog pripravništva u vlastitom području podučavanja . //"​(([[http://​northwestern.academia.edu/​AllanCollins/​Papers/​229120/​Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins,​ Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. Cognitive Apprenticeship:​ Making Thinking Visible. American Educator 15, no. 3: 6-11, 1991.]]))
  
-Detaljan primjer može se pronaći ​u radu Enkenberga(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​B6VDC-444DY90-6/​2/​4f96e45d0461f2a869258c8e37513ca9|Enkenberg,​ Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506, September 2001.]])).+Detaljan primjer može se pronaći u radu Enkenberga (([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​B6VDC-444DY90-6/​2/​4f96e45d0461f2a869258c8e37513ca9|Enkenberg,​ Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506, September 2001.]])).
  
-Razlika između ​kontekstualiziranog i dekontekstualiziranog učenja karakterističnog za teoriju kognitivnog pripravništva (([[http://​math.unipa.it/​~grim/​QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos,​ G., E. Nikoloudakis,​ S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])) u odgojno ​obrazovanom procesu može se objasniti na sljedećem primjeru((Borrowed from Heeter, C. Situated Learning for designers: Social, Cognitive and Situative Framework. 2005.)):+Razlika između dekontekstualiziranog ​i kontekstualiziranog ​učenjakarakterističnog za teoriju kognitivnog pripravništva (([[http://​math.unipa.it/​~grim/​QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos,​ G., E. Nikoloudakis,​ S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])) u obrazovanom procesu može se objasniti na sljedećem primjeru((Borrowed from Heeter, C. Situated Learning for designers: Social, Cognitive and Situative Framework. 2005.)):
  
  
hr/instructional_design/cognitive_apprenticeship.1391185232.txt.gz · Zadnja izmjena: 2014/01/31 17:20 od amaricic