Korisnički alati
2018:filip_cimermancic:projektni_zadatak
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
2018:filip_cimermancic:projektni_zadatak [2018/06/12 10:59] fcimermancic [Svrha projekta] |
2018:filip_cimermancic:projektni_zadatak [2023/06/19 16:11] (trenutno) |
||
|---|---|---|---|
| Redak 33: | Redak 33: | ||
| ====== Ograničenja ====== | ====== Ograničenja ====== | ||
| - | Mogući problemi mogu se javiti kod određivanja dometa jedinica koja se nalazi uprostoru koji se štiti. RF komunikacija je osjetljiva na prepreke u prostoru i one mogu biti velika nepogodnost u implementaciji sustava. Trenutna konfiguracija sustava može detektirati samo otvaranje vrata, pa bi bila potrebna ugradnja senzora koji bi detektirao pokret. | + | Mogući problemi mogu se javiti kod određivanja dometa jedinice koja se nalazi u prostoru koji se štiti. RF komunikacija je osjetljiva na prepreke u prostoru i one mogu biti velika nepogodnost u implementaciji sustava. Trenutna konfiguracija sustava može detektirati samo otvaranje vrata, pa bi bila potrebna ugradnja senzora koji bi detektirao pokret. |
| ====== Vlastiti zadatak ====== | ====== Vlastiti zadatak ====== | ||
| Redak 41: | Redak 42: | ||
| Programsku podršku ostvario sam putem funkcija VirtualWire.h biblioteke koja omogućuje slanje kratkih poruka bez adresiranja putem RF komunikacije. Potrebna je bila inicijalizacija sustava koja definira pinove i brzinu prijenosa u bitovima po sekundi. Nakon inicijalizacije, bilo je potrebno implementirati slanje poruke na pritisak tipke na upravljaču. Za signalizaciju iskoristio sam LED diodu na Arduinu koja zasvijetli na pritisak tipke. Slanje poruke odvija se u pozadini nakon poziva funkcije za slanje. Zbog toga je trebalo pravilno implementirati čekanje da slanje završi kako bi se poruka cijela poslala. | Programsku podršku ostvario sam putem funkcija VirtualWire.h biblioteke koja omogućuje slanje kratkih poruka bez adresiranja putem RF komunikacije. Potrebna je bila inicijalizacija sustava koja definira pinove i brzinu prijenosa u bitovima po sekundi. Nakon inicijalizacije, bilo je potrebno implementirati slanje poruke na pritisak tipke na upravljaču. Za signalizaciju iskoristio sam LED diodu na Arduinu koja zasvijetli na pritisak tipke. Slanje poruke odvija se u pozadini nakon poziva funkcije za slanje. Zbog toga je trebalo pravilno implementirati čekanje da slanje završi kako bi se poruka cijela poslala. | ||
| - | Moguće rješenje o koje sam razmatrao je bio dizajn s dvije tipke gdje bi jedna bila za aktivaciju i druga za deaktivaciju alarma. Od tog rješenja sam odustao zbog toga što sam htio minimizirati dimenzije i kompleksnost daljinskog upravljača. Razmatrao sam i korištenje drugačije platforme poput ATtiny razvojne platforme, ali nisam uspio doći do resursa pa sam iskoristio ono što je bilo dostupno. Idealno bi cijeli daljinski upravljač mogao biti implementiran na malom mikrokontroleru koji bi smanjio njegove dimenzije i potrošnju, ali to nije bilo izvedeno u okvirima ovog projekta. | + | Moguće rješenje koje sam razmatrao je bio dizajn s dvije tipke gdje bi jedna bila za aktivaciju i druga za deaktivaciju alarma. Od tog rješenja sam odustao zbog toga što sam htio minimizirati dimenzije i kompleksnost daljinskog upravljača. Razmatrao sam i korištenje drugačije platforme poput ATtiny razvojne platforme, ali nisam uspio doći do resursa pa sam iskoristio ono što je bilo dostupno. Idealno bi cijeli daljinski upravljač mogao biti implementiran na malom mikrokontroleru koji bi smanjio njegove dimenzije i potrošnju, ali to nije bilo izvedeno u okvirima ovog projekta. |
| ====== Komunikacija s ostalim podsustavima ====== | ====== Komunikacija s ostalim podsustavima ====== | ||
| - | Tri dijela sustava (stambena jedinica, štićena jedinica i daljinski upravljač) komuniciraju RF vezom putem slanja poruka koje se sastoje od tri ista znaka. Različit znak se šalje od daljinskog upravljača do štićene jedinice i od štićene jedinice do stambene jedinice. Komunikacija između Ehernet Shielda i Arduino Uno platforme ostvarena je pomoću SPI serijske komunikacije. | + | Tri dijela sustava (stambena jedinica, štićena jedinica i daljinski upravljač) komuniciraju RF vezom putem slanja poruka koje se sastoje od tri ista znaka. Različit znak se šalje od daljinskog upravljača do štićene jedinice i od štićene jedinice do stambene jedinice. Komunikacija između Ethernet Shielda i Arduino Uno platforme ostvarena je pomoću SPI serijske komunikacije. |
| ====== Komunikacija s vanjskim sustavima ====== | ====== Komunikacija s vanjskim sustavima ====== | ||
2018/filip_cimermancic/projektni_zadatak.1528801179.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 16:10 (vanjsko uređivanje)
Stranični alati
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
