Ovaj jednostavan alarmni sustav služi za detekciju provale i obavještavanje korisnika o provali. Namijenjen je zaštiti prostora odvojenih od stambenog prostora kao što su garaža i radiona. Za komunikaciju između dijelova sustava koristi se komunikacija radiovalovima ili RF komunikacija. Zbog toga sustav ima relativno malu cijenu i jednostavnu implementaciju. To ga čini mogućim rješenjem za zaštitu prostora u kojoj se ne sprema velika vrijednost, ali bi korisnik i dalje htio osigurati svoju imovinu. U tom slučaju skupi alarmni sustavi nisu isplativi, pa bi ovakav sustav mogao biti pravi izbor.

Stanari kuće, stanari stana

1. Omogućiti korisniku aktivaciju i deaktivaciju alarma.
   • Upravljanje alarmom putem daljinskog upravljača koji mora biti jednostavan i malih dimenzija.
   • Omogućavanje gašenja lokalne signalizacije putem tipke
2. Nadzor prostorije izvan životnog prostora
   • Osigurati brzu i efikasnu reakciju sustava na detekciju provale
3. Upozoravanje korisnika o provali u tijeku​​​​​​
   • Signalizirati provalu lokalno u stambenom prostoru korisnika
   • Obavijestiti korisnika o provali putem aplikacije na mobitelu

• Arduino Nano (2 komada)
• Arduino Uno
• Arduino Ethernet Shield R3
• dva para RF odašiljača i prijamnika
• Pushover aplikacija
• LED dioda
• protoboard (2 komada)
• tipka
• otpornici (2 komada)

Mogući problemi mogu se javiti kod određivanja dometa jedinice koja se nalazi u prostoru koji se štiti. RF komunikacija je osjetljiva na prepreke u prostoru i one mogu biti velika nepogodnost u implementaciji sustava. Trenutna konfiguracija sustava može detektirati samo otvaranje vrata, pa bi bila potrebna ugradnja senzora koji bi detektirao pokret.

Moj zadatak je bio implementacija i dizajn daljinskog upravljača. Upoznao sam se s Arduino 1.8.4. razvojnom okolinom i Arduino Nano razvojnom platformom na kojoj je implementiran. Ostvario sam komunikaciju između daljinskog upravljača i štićene jedinice pomoću slanja poruke putem RF odašiljača. Poruka koja se šalje su tri znaka 1. To je jedinstvena poruka koja signalizira štićenoj jedinici promijenu stanja alarma (alarm aktivan ili neaktivan).

Programsku podršku ostvario sam putem funkcija VirtualWire.h biblioteke koja omogućuje slanje kratkih poruka bez adresiranja putem RF komunikacije. Potrebna je bila inicijalizacija sustava koja definira pinove i brzinu prijenosa u bitovima po sekundi. Nakon inicijalizacije, bilo je potrebno implementirati slanje poruke na pritisak tipke na upravljaču. Za signalizaciju iskoristio sam LED diodu na Arduinu koja zasvijetli na pritisak tipke. Slanje poruke odvija se u pozadini nakon poziva funkcije za slanje. Zbog toga je trebalo pravilno implementirati čekanje da slanje završi kako bi se poruka cijela poslala.

Moguće rješenje koje sam razmatrao je bio dizajn s dvije tipke gdje bi jedna bila za aktivaciju i druga za deaktivaciju alarma. Od tog rješenja sam odustao zbog toga što sam htio minimizirati dimenzije i kompleksnost daljinskog upravljača. Razmatrao sam i korištenje drugačije platforme poput ATtiny razvojne platforme, ali nisam uspio doći do resursa pa sam iskoristio ono što je bilo dostupno. Idealno bi cijeli daljinski upravljač mogao biti implementiran na malom mikrokontroleru koji bi smanjio njegove dimenzije i potrošnju, ali to nije bilo izvedeno u okvirima ovog projekta.

Tri dijela sustava (stambena jedinica, štićena jedinica i daljinski upravljač) komuniciraju RF vezom putem slanja poruka koje se sastoje od tri ista znaka. Različit znak se šalje od daljinskog upravljača do štićene jedinice i od štićene jedinice do stambene jedinice. Komunikacija između Ethernet Shielda i Arduino Uno platforme ostvarena je pomoću SPI serijske komunikacije.

Spajanje na Internet ostvareno je pomoću Arduino Ethernet Shielda na Arduino Uno platformi. Svrha spajanja na Internet je obavještavanje korisnika o provali putem notifikacije. Za to se koristi Pushover aplikacija koja omogućuje jednostavno slanje notifikacija na jedan ili više mobilnih telefona.