Tihana Đerek

Iva Cvitković

Matea Mak

Filip Tomas

Svrha projekta je poboljšati kvalitetu života zdravih i bolesnih starijih osoba. Većina starijih ljudi je, unatoč svojoj starosti i narušenom zdravlju i dalje sposobna sama voditi brigu o sebi i nema potrebe za njihovim trajnim zbrinjavanjem u ustanove poput domova za starije i nemoćne.

Boravak u vlastitom domu, ili kao samci, ili sa svojom obitelji, ujedno potiče aktivnost starijeg čovjeka, duže ga održava neovisnim te pomaže osobama, stoga ćemo se koncentrirati na pronalazak rješenja koje bi omogućilo neintruzivno praćenje zdravlja starijih osoba te dojavljivanje događaja poput pada ili promjene nekih od vitalnih parametara pacijenta kako bi se omogućila pravovremena reakcija i pozivanje pomoći, ako je to potrebno. Takvo rješenje bi se moglo, uz određene preinake, primijeniti i na djecu koja su dovoljno samostalna da na kratko vrijeme mogu ostati sama kod kuće.

Razviti sustav za nadziranje zdravlja starijih osoba, te alarmiranje bližnje/odgovorne osobe u slučaju da je osobi koja se nadzire potrebna pomoć.

Upoznavanje s problematikom (prezentacija)

Prvi intervju s korisnicima(prezentacija)

Postojeća rješenja (prezentacija)

Drugi intervju s korisnicima(prezentacija)

Slični projekti:

1. Ambijentalni senzori

Ugrađuju se u uređaje svakodnevne uporabe. Takvi senzori nisu nužno prilagođeni za primjeni skrbi o osobi, nego se više koriste kako bi se osigurala sigurnost doma.

Primjeri: PIR ( CKGE_TMP_i Passive Infrared CKGE_TMP_i ) senzor pokreta, video senzori, senzori pritiska i senzori zvuka

2. Nosivi senzori

Najčešće se za utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih koriste narukvice koje prate njihove biomedicinske parametre.

Primjeri: Aimoto Senior, Lifesaver, Mindme, Paxie

Akcelerometar

Žiroskop

Senzor tjelesne temperature

ESP8266

Mikrofon

Konačna preciznost senzora, robusnost sustava na pogrešne dojave, veličina i ergonomičnost sustava kojeg korisnik treba nositi, potrošnja, limitriran budžet i vremenski period.

1.Tehnička ograničenja ​​​​​​

Pražnjenje baterije- uređaj ne bi smio imati preveliku potrošnju, bilo bi dobro imati sljedeće opcije: u slučaju niske razine baterije prebaciti u način štednje (dostupne samo najvažnije opcije), alarm ako treba napuniti bateriju.

Domet- ovisan o načinu komunikacije (bluetooth, wifi).

Vodonepropusnost- sustav bi možda trebao biti vodonepropusan jer se većina padova događa pri izlasku starijih osoba iz kade, potencijalni kvarovi prilikom doticaja s tekućinom.

Ergonomija- oblik uređaja bi trebao biti prilagođen svakodnevnom korištenju.

2. Ograničenja resursa

Vrijeme- projekt treba izraditi u zadanom vremenu, poštujući zadane rokove

Novac- budžet je ograničen.

Članovi tima- u timu je petero ljudi s različitim razinama znanja.

Potrebno je pronaći akcelerometar koji će biti podoban za točno mjerenje akceleracije u sva tri smjera. Zatim komponentu je trebalo nabaviti i provjeriti odgovaraju li njena očitanja očekivanim vrijednostima. Također, treba napisati algoritam kojim će se većinski točno prepoznavati pad i brojiti koliko je pokreta napravljeno u određenom vremenskom intervalu. Detektiran pad je potrebno dojaviti čim se dogodi, dok je za brojanje pokreta potrebno imati definiran interval u kojem je potrebno postići odeđeni broj pokreta, ukoliko se to ne dogoditi, detektirati smanjenu fizičku aktivnost.

Odabran je Sparkfun LSM6DS3 integrirani akcelerometar i žiroskop s ugrađenim temperaturnim senzorom koji može detektirati pokrete u 6 smjerova. Za rad je potrebno dovesti napajanje od 3.3V te ima podršku za I² C i SPI komunikaciju. Također ima pinove za izazivanje prekida i međuspremnik od 8kB. Zahvaljujući malim dimenzijama, niskoj cijeni i velikom broju načina konfiguriranja ima široku i raznovrsnu primjenu. Pomoću ovakvog senzora moguće je detektirati udare, slobodan pad, položaj, nagibe, brojati korake te mjeriti temperaturu.

Pomoću njega prati se aktivnost i detektira pad. Senzor šalje podatke o vrijednostima akceleracije u 3 smjera (x os, y os, z os) svakih 0.05 sekundi (frekvencija uzimanja uzoraka podešena na približno 20Hz). Dobiveni podatci se obrađuju svake sekunde te se među njima računa razlika minimalne i maksimalne vrijednosti geometrijske sredine vrijednosti akceleracije u smjeru sve tri osi. Postavljeni su pragovi koji definiraju kada je došlo do pomaka, pada ili izostanka aktivnosti.

Rezultati projekta